Što tradicionalni softveraši mogu naučiti u vrlom novom startup svijetu?

Kao što je bilo rečeno. Pa počnimo.
Mladi, neiskusni, neorganizirani, bez poslovnog plana, misije i vizije, radnog vremena i zapravo bilo kakvog reda… tako otprilike mnogi zaposlenici i vlasnici tvrtki doživljavaju startupe. Međutim, mora da je reda u svom tom ‘kaosu’ jer, dok se veliki i tradicionalni bore kako bi se prilagodili stalno promjenjivim poslovnim uvjetima i preživjeli, startup scena cvijeta.
Boris Gloger, bloger i konzultant poznat kao jedan od stručnjaka za Scrum Agile metode u razvoju softvera (više o Agile razvoju softvera i Scrum metodologiji), kaže kako tvrtke koje se bave razvojem softvera na tradicionalan način imaju što naučiti od startupa, kako iz njihovih ranih faza, tako i iz faza rasta. U razgovoru kojeg smo s Borisom vodili na pauzi konferencije Quality in Enterprise Development feat Agile Croatia koja se održala ovog mjeseca u organizaciji tvrtke CROZ, rekao nam je kako su fokusiranost, kvalitetna komunikacija i efikasno upravljanje nešto što bi startupi svakako mogli naučiti veće tvrtke.
Jako važan aspekt startupa jest da su fokusirani. Većinu vremena cijeli tim točno zna što se radi i što žele postići. Svi se ponašaju kao tim koji ima svrhu. Osim toga, startupe obično pokreću ljudi koji imaju jako puno znanja o tome što razvijaju jer je njihov projekt rezultat zajedničkog entuzijazma i interesa, te naravno, kvalitetne međusobne komunikacije. Startupi žele osvojiti svijet i to se vidi u načinu na koji posluju.
Međutim, kako upozorava Gloger, jedan od problema koji proizlazi iz toga jest da su startupi fokusirani na proizvod, ali često ne i na potrebe organizacije. To se događa upravo zato što u početku ne zahtijevaju puno menadžiranja. Međutim, ako su uspješni, gotovo neminovno rastu, pa kad narastu apetiti, naraste broj projekata i zaposlenih, a upravljanje postaje problem. Većina šefova startupa zato postane jako frustrirana jer su prije stvari radili jako brzo, a sada vidljivo usporavaju te zbog toga što počnu upravljati većim brojem paralelnih projekata, osjećaju kako više nemaju sve konce u rukama.

Veliki ne slušaju

U prvom trenutku kada se primijeti da nešto ne štima, da se komunikacija gubi, da se kasni ili da rezultati ne idu po planu, treba se vratiti na ono što je funkcioniralo prije. Koncentrirati se na jedan projekt, možda dva, ali ne na deset. Vlasnici startupa moraju zato naučiti cijeli set novih vještina ili vratiti se korijenima. Nije loše spojiti najbolje vrijednosti i neke ideje zrelih organizacija s običajima startupa. Time se u načelu može posložiti tvrtka koja funkcionira fleksibilno u organizaciji, ali ima jasan koncept što i kako radi te koji su joj ciljevi.
Velike organizacije od 300 zaposlenih često ne žele slušati startupe. Ne žele se prilagođavati ni mijenjati svoju perspektivu. Da bi im se objasnilo kako ponekad trebaju obratiti pozornost na običaje i metode mlade tvrtke od 10 zaposlenih, koristim jedan glavni argument. Jednostavno im kažem da to njihovi susjedi i konkurenti već rade. Fokusiraju se na manji broj projekata, unose dinamiku i zajedničko odlučivanje.
Kad se okolina mijenja, a proizvod ne prati promjenu, tek onda se počne razmišljati o promjenama. Po Glogeru, u velikim organizacijama, ono čega se menadžeri uglavnom boje jest gubljenja kontrole u organizaciji i da njihova stara uloga više neće funkcionirati na isti način. Međutim, ljudi na tim pozicijama su upravo oni koji moraju razmišljati o promjenama, a to će i činiti stave li organizaciju na prvo mjesto.

Dolazi nove upute

Nakon što smo vidjeli i naučili nešto novoga mogu vam reći da web blog počinje već ovoga vikenda sa serijom od 20 tutorijala kako se najbolje pripremiti za natjecanje iz razvoja softvera, kako najbolje napisati dokumentaciju, što je bolje otvoreni kod ili plačeni softver... Na sva ta pitanja će te dobiti odgovor od našeg iskusnog recenzenta koji će na najbolji vas način pripremiti za ono što vas čeka.
A što je to? Vidjet ćete već u nedjelju.